ZEMLJOPISNI NAZIVI DUVANJSKOG PODRUČJA: Badnji

objavljeno u: ZEMLJOPISNI NAZIVI | 0

Ekonim je istovjetan s množinom imenice badanj, koja je u praslavenskom jeziku glasila b6d6n6. Najprije je badnjom nazivan izdubeni trupac za potrebe protoka i pada vode na mlinsko kolo u vodenici; kasnije je badnjom zbog sličnosti oblika nazvana i kaca odnosno bačva, otvorena na jednom, užem kraju, a služila je kao sud za fermentaciju vina ili pak za uskladištenje različitih plodova.

U sklopu zemljopisnog nazivlja dolina, koja sliči na spominjani trupac ili pak sud (u vrhu uži, a pri dnu širi) naziva se badanj, što je primjenjivo i na ovaj ekonim. Ipak najslikovitiji je primjer Badnjevica u Imotskoj krajini, kanjon odnosno klisura između sela Ričica i Prološca, kojim se probija vodotok Suvaja, ustvari nastavak Ričine s posuškog područja. Od hrvatskih hidronima navodimo još: Badanj, Badnjevača, Bedenica (pritok Lonje), Bedenić potok, jer u kajkavskom badanj glasi beden.

U bosansko-hercegovačkoj ekonomiji dva su primjera: selo Badnje pokraj Kiseljaka i Badnjine pokraj Foče, a iz Hrvatske navodimo selo Badanj pokraj Drniša s 326 stanovnika, Bedenec naselje u Hrvatskom zagorju sa 874 stanovnika, Bedenica, selo pokraj Svetog Ivana zeline sa 515 stanovnika, Bedenik naselje pokraj Bjelovara sa 723 stanovnika.

Dakako, istog podrijetla je i imenica badnjak, kako se naziva tek posječena glavnja koja se dan uoči Božića polaže na vatru na ognjištu; badnjača. Odatle dolazi Badnji dan i Badnja večer, kako se zove uočnica Božića.

Tekst: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.

Foto: Ivica Šarac