{"id":47288,"date":"2017-01-13T06:17:29","date_gmt":"2017-01-13T04:17:29","guid":{"rendered":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/?p=47288"},"modified":"2016-12-28T23:19:52","modified_gmt":"2016-12-28T21:19:52","slug":"zemljopisni-nazivi-duvanjskog-podrucja-oronimi-12-malovan","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/zemljopisni-nazivi-duvanjskog-podrucja-oronimi-12-malovan\/","title":{"rendered":"ZEMLJOPISNI NAZIVI DUVANJSKOG PODRU\u010cJA: Oronimi (12) \u2013 Malovan"},"content":{"rendered":"<p>Naziv planine <strong>Malovan (1828. metara)<\/strong>, ispod koje se u op\u0107ini Kupres nalaze istoimena naselja <strong>Donji i Gornji Malovan<\/strong>, sastoji se od balkanskog turcizma arapskog podrijetla <strong>mal sa zna\u010denjem \u00abimetak, roba, blago, stoka\u00bb i hipokoristi\u010dkog dometka \u2013ovan,<\/strong> koji se dodaje na jednoslo\u017ene osnove kao \u0161to su primjerice: Mil + ovan, Rad + ovan, Njeg + ovan i sli\u010dno. U govoru dinarskih\u00a0 sto\u010dara rije\u010d se <strong>mal<\/strong> \u010desto koristi: <strong>\u017eivi mal <\/strong>= doma\u0107e \u017eivotinje uop\u0107e, <strong>krupni mal<\/strong> = goveda i konji, <strong>sitni mal<\/strong> = ovce i koze. <strong>Dakle, i planina i naselje Malovan ustvari su prostori za uzgoj stoke.<\/strong><\/p>\n<p>Istovjetan odnos planina-selo postoji i u Lici; nedaleko od Gra\u010daca <strong>ispod planine Malovan nalazi se naselje Malovan<\/strong> s istoimenom \u017eeljezni\u010dkom postajom na pruzi Split-Zagreb.<\/p>\n<p>Ovo je i prigoda podsjetiti da su upravo za planinu Malovan vezana i zbivanja u jednoj od najljep\u0161ih hrvatskih balada, u baladi \u0160uji\u010dkinja Mara.\u00a0 Naime, lijepu su \u010dobanicu Maru iz \u0160ujice (danas naselje u op\u0107ini Toimislavgrad), koja je napasala stado na planini Malovan, zavoljela bra\u0107a Jak\u0161i\u0107i, Niko i Pero. Ona im je predlo\u017eila da tr\u010de s podno\u017eja planine, a bit \u0107e draga onome koji prvi stigne do nje. Bra\u0107a su od naporna tr\u010danja upravo pred djevojkom izdahnula, nakon \u010dega je i\u00a0 Mara umire od goleme tuge za njima.<\/p>\n<p>U velikoj seobi hercegbosanskog katoli\u010dkog \u017eivlja u Hrvace pokraj Sinja stigli su i dosljenici koji su prema mjestu doseljenja dobili prezime Malovan. Ina\u010de, jo\u0161 je nekoliko\u00a0 hrvata\u010dkih rodova dobilo prezime prema mjestu doseljenja: <strong>Bo\u0161njak<\/strong> (Bosna), <strong>Doljanin<\/strong> (Doljani pokraj Jablanice), <strong>Guberac<\/strong> (Guber pokraj Livna), <strong>Vrdoljak<\/strong> (iz Vrdola, danas imotske \u017eupe: Slivno, Krstatice, Ra\u0161\u0107ane i \u017dupa Biokovska), <strong>Sovi\u0107 <\/strong>(Sovi\u0107i pokraj Jablanice), <strong>Kupre\u0161anin <\/strong>(Kupres).<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de hrvata\u010dkih Malovana, <strong>u spisima op\u0107eg providura A. Molina iz 1689. godine sa\u010duvan je popis\u00a0 24 obitelji koje je u Hrvace doveo haramba\u0161a Mijo Mu\u0161teri\u0107, me\u0111u kojima je i obitelj Petra Cvitka Malovana.<a href=\"#_ftn1\" name=\"_ftnref1\"><\/a> <\/strong>On je kao pripadnik Mu\u0161teri\u0107eve banderije i sam\u00a0 doveo 13 obitelji sa 70 osoba, od \u010dega ih je 30 bilo sposobnih za vojsku,\u00a0 pa im je uspio pribaviti predjele Bori\u0107 i Me\u0111e preko rijeke Cetine, izme\u0111u Biteli\u0107a i planine Prologa, \u0161to i danas pripadaju Hrvacima. Tu se smjestili i neki od Mu\u0161teri\u0107a i kasnije prido\u0161lih Lovri\u0107a, a podignute su i\u00a0 hrvata\u010dke staje.<a href=\"#_ftn2\" name=\"_ftnref2\"><\/a> Dakle, Malovani su najprije bili stanovnici Vrdova, a tek kasnije \u0107e se spustiti u Hrvace<\/p>\n<p>Malovani nisu zabilje\u017eeni u venecijanskom zemlji\u0161niku iz 1709. godine, a petnaestak godina kasnije <strong>u Alberghettijevu zemlji\u0161niku (1725-1729) u Hrvacima<\/strong> su u sklopu banderije haramba\u0161e Grgura Cvitkovi\u0107a upisane dvije obitelji s ovim prezimenom: Ivana i Stipana Malovana.<a href=\"#_ftn3\" name=\"_ftnref3\"><\/a>\u00a0 Kako tada u tom dokumentu nema vi\u0161e Kupre\u0161anina (Grgur pokojnog Filipa) upisanih u Hrvacima u zemlji\u0161niku iz 1709. godine, mogu\u0107e je da op\u0107enitiji naziv\u00a0 tog doseljenika s kupre\u0161ke visoravni, koristio se izvjesno vrijeme i zamijenjen s preciznijim Malovan.<\/p>\n<p><strong>U Stanju du\u0161a \u017eupe Hrvace iz 1839. godine<\/strong> upisano je pet obitelji Malovan s doma\u0107inima: Jurom (1779-1843), Franom (1798-1852), Stipanom (1781-1864), Matijom (1813-1839) i Josipom (1795-1863). U drugoj polovici 19. stolje\u0107a broj Malovanih obitelji u Hrvacima je pove\u0107an na sedam: trojica sinova ve\u0107 spomenutog Frane: Jakov (35 godina), neo\u017eenjeni Ante (40) i Ivan zvani Iki\u0107 (46) s 5 \u010dlanova; iza Matija (Mate) ostala je njegova udovica Matija (35) s 3 \u010dlana; Josipa (Jozu) naslijedio je sin neobi\u010dna imena Paca (?) (50) s 4 \u010dlana; iza Stipana ostao je sin \u0160imun (50) s 4 \u010dlana, te Jure pokojnog Ante (20).<\/p>\n<p><strong>Danas u Hrvacima \u017eivi 7 obitelji s 37 du\u0161a, u Splitu (3, 10), Sinju (1, 2), Kninu (1, 4), dakle u Hrvatskoj je 12 obitelji i 53 osobe s prezimenom Malovan hrvata\u010dkih korijena. <\/strong>\u0160to se pak inozemstva ti\u010de, dvije obitelji s 6 \u010dlanova \u017eive u Njema\u010dkoj, te jedna\u00a0 \u010detvero\u010dlana u Australiji.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: Ante Ivankovi\u0107: <em>Zemljopisni nazivi duvanjskog podru\u010dja<\/em>, 2006.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Naziv planine Malovan (1828. metara), ispod koje se u op\u0107ini Kupres nalaze istoimena naselja Donji i Gornji Malovan, sastoji se od balkanskog turcizma arapskog podrijetla mal sa zna\u010denjem \u00abimetak, roba, blago, stoka\u00bb i hipokoristi\u010dkog dometka \u2013ovan, koji se dodaje na &hellip; <a href=\"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/zemljopisni-nazivi-duvanjskog-podrucja-oronimi-12-malovan\/\">pro\u010ditajte vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":31,"featured_media":47289,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"kt_blocks_editor_width":"","footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47288"}],"collection":[{"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/31"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47288"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47288\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47290,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47288\/revisions\/47290"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/47289"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47288"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47288"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47288"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}