{"id":1600,"date":"2014-10-24T19:13:04","date_gmt":"2014-10-24T19:13:04","guid":{"rendered":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/?p=1600"},"modified":"2014-10-24T19:13:04","modified_gmt":"2014-10-24T19:13:04","slug":"zemljopisni-nazivi-duvanjskog-podrucja-bukova-gora","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/zemljopisni-nazivi-duvanjskog-podrucja-bukova-gora\/","title":{"rendered":"ZEMLJOPISNI NAZIVI DUVANJSKOG PODRU\u010cJA: Bukova Gora"},"content":{"rendered":"

Dvo\u010dlani ekonim se sastoji od pridjeva posvojnog u \u017eenskom rodu bukov<\/strong>a i imenice gora.<\/strong><\/p>\n

Prvi \u010dlan pridjev posvojni bukova izveden je od imenice bukva<\/strong>, naziva listopadnog drveta (Fagus) iz porodice bukava (Fagaceae), \u010dijih desetak vrsta raste na podru\u010dju sjevernog umjerenog pojasa.<\/strong> Najva\u017enija je obi\u010dna bukva (Fagus silvatica), do tridesetak metara visoko drvo s tipi\u010dnim jajastim listovima, jednodomim cvjetovima i\u00a0 trobridim plodovima u obliku ora\u0161\u010di\u0107a.<\/p>\n

I ovom prigodom vrijedi se op\u0161irnije osvrnuti na prvobitni hrvatski naziv drveta Fagus silvatica, koji je glasio \u00abbuk\u00bb,<\/strong> zabilje\u017een u 16. stolje\u0107u, a koji je istovjetan s imenom tog listopadnog drveta u svim slavenskim jezicima. Prema rodu \u00abbuk\u00bb je odgovarao brojnim op\u0107eslavenskim nazivima za drve\u0107e mu\u0161kog roda: grab, javor, brijest, klen, drijen, dub, hrast, cer, jablan, bor, tamaris, ari\u0161, \u010dempres. Naziv \u00abbuk\u00bb potvr\u0111en je u izvedenicama: bukovica = bukova \u0161uma, bukovina = bukovo drvo kao materijal, bukova\u010da = gljiva \u0161to raste u ozra\u010dju bukove \u0161ume, ali i u izvedenici bukovik, \u0161to\u00a0 tako\u0111er zna\u010di bukova \u0161uma, koja ima i istozna\u010dicu bukvik.<\/strong> U nekim govornim podru\u010djima uz \u00abbuk\u00bb zabilje\u017een je i oblik \u00abbuka\u00bb, dakle \u017eenski rod<\/strong> kao i u nekog drugog drve\u0107a: jela, smreka, omorika, breza, joha, lijeska, vrba, iva, tisa.<\/p>\n

Kako se imenica \u00abbuk\u00bb (buk6) sklanjala po u-deklinaciji, njezin je genitiv glasio \u00abbukve\u00bb,<\/strong> \u0161to \u0107e s vremenom utjecati na stvaranje novog oblika nominativa, kao primjerice u slu\u010dajevima: breskva, mrkva, rotkva, a posebice crkva, pa je novonastala \u00abbukva\u00bb pre\u0161la iz u-deklinacije u a-deklinaciju.<\/strong><\/p>\n

Po\u0161to se neko\u0107 pisalo na raznim materijalima, pa i na drvetu, pa i onom bukovom, upravo otuda potje\u010de \u00abbuky\u00bb odnosno \u00abbuki\u00bb, naziv drugog po redu slova glagolji\u010dke i \u0107irili\u010dke azbuke,<\/strong> kojim se bilje\u017eio dvousneni zvu\u010dni suglasnik \u00abb\u00bb, a koji je u glagoljici ima i brojevnu vrijednost 2 (dva). U hrvatskim glagolji\u010dkim spisima glas se \u00abb\u00bb \u010desto naziva i \u00abbukva\u00bb, \u0161to ujedno kao samostalna rije\u010d zna\u010di \u00abpismo, povelja\u00bb.<\/strong> Bukva je ina\u010de naziv za slovo \u00abb\u00bb u vi\u0161e slavenskih jezika: ruskom, ukrajinskom, bugarskom, srpskom, makedonskom. Dakako, od imena dvaju prvih glasova (\u00aba\u00bb i \u00abb\u00bb) koji su se zvali \u00abaz\u00bb i \u00abbuki\u00bb nastao je naziv azbuka<\/strong> za glagolji\u010dki i \u0107irili\u010dki alfabet; odatle je i pojam \u00abbukvar\u00bb,<\/strong> \u010dest naziv za knjigu, koja je slu\u017eila kao \u010ditanka po\u010detnica u procesu opismenjavanja.<\/p>\n

Ina\u010de, jezikoslovci se sla\u017eu da je \u00abbuk\u00bb<\/strong> u slavenskim jezicima posu\u0111enica iz germanskog; izveden je od gotskog \u00abboko\u00bb (mno\u017eina \u00abbokos\u00bb),<\/strong> \u0161to podsje\u0107a na latinski \u00abfagus\u00bb i gr\u010dki \u00abfages\u00bb.<\/strong>Dakako, od gotskog bokos<\/strong> je nastao novonjema\u010dki die Buche = bukva, Buchbaum i Buch(en)wald = bukova \u0161uma<\/strong>. I njema\u010dka je rije\u010d za knjigu das Buch na tragu pisanja na bukovu drvetu.<\/strong><\/p>\n

U bosansko-hercegova\u010dkoj ekonimiji bukva je \u010desta sastojnica ekonima: Bukva<\/strong> (Kre\u0161evo), Bukve <\/strong>(Vitez), Bukinje<\/strong> (Tuzla), Bukori\u0107i<\/strong> (Nevesinje), Bukov Do<\/strong> (Olovo), Bukova Gora<\/strong> (Tomislavgrad),Bukova Greda<\/strong> (Ora\u0161je), Bukovac<\/strong> (Bosanska Gradi\u0161ka, Doboj), Bukova\u010da<\/strong> (Bosanski Petrovac), Bukovci <\/strong>(Busova\u010da), Bukovica<\/strong> (Cazin, Kiseljak, Konjic, Lakta\u0161i, Tomislavgrad, Zenica), Donja Bukovica<\/strong> (Bijeljina, Jajce, Maglaj, Vlasenica), Gluha Bukovica<\/strong> (Travnik), Gornja Bukovica<\/strong> (Bijeljina, Jajce, Maglaj, Vlasenica), Mala Bukovica<\/strong> (Derventa, Doboj, Travnik), Velika Bukovica<\/strong> (Derventa, Doboj, Travnik), Bukovik <\/strong>(Breza, Sokolac), Bukovlje <\/strong>(Kakanj, Konjic, Velika Kladu\u0161a), Bukvaluk <\/strong>(Banja Luka), Bukvica<\/strong> (Kalinovik), Donja i Gornja Bukvica <\/strong>(Gora\u017ede), Bukvi\u0107i<\/strong> (Novi Travnik), Bukvik<\/strong>(Bosanska Gradi\u0161ka), Donji i Gornji Bukvik<\/strong> (Br\u010dko), Bu\u010di\u0107i <\/strong>(Tomislavgrad, Novi Travnik, Jajce).<\/p>\n

U Hrvatskoj su tako\u0111er veoma brojni ekonimi koji sadr\u017ee osnovu bukva, pa \u0107emo navesti samo dio njih: Bukevje <\/strong>(Sveti Ivan Zelina, 80 stanovnika; Zagreb, 404), Bukova<\/strong> (Virovitica, 45), Bukovac Perjasi\u010dki<\/strong> (Slunj, 26), Bukovac Peru\u0161i\u0107ki<\/strong> (Gospi\u0107, 221), Bukovac Svetojanski<\/strong> (Jastrebarsko, 1139), Bukov\u010dak <\/strong>(Zagreb, 72), Bukov\u010dani <\/strong>(Pakrac, 149), Bukovec<\/strong> (Me\u0111imurje, 192), Bukovec Zelinski<\/strong>(Sveti Ivan Zelina, 311), Bukovica <\/strong>(Gvozd, 7; Nova Gradi\u0161ka 180), Bukovica Prekri\u0161ka<\/strong> (Jastrebarsko, 64), Bukovica\u00a0 Utinjska<\/strong> (Vojni\u0107, 203), Bukovi\u0107 <\/strong>(Benkovac, 904), Bukovje Bistransko<\/strong> (Zagreb, 384), Bukovje Kri\u017eeva\u010dko<\/strong> (Kri\u017eevci, 338), Bukovje Netreti\u0107ko<\/strong> (Duga Resa, 73), Bukovje Podrv\u0161ko<\/strong> (Zagreb, 57), Bukovlje <\/strong>(Slavonski Brod, 902),\u00a0 Bukov Vrh<\/strong> (Delnice, 93), Bukvik <\/strong>(Orahovica, 301),Donja Bukovica<\/strong> (Slatina, 120), Donje Bukovlje<\/strong> (Duga Resa, 140), Donji Bukovac<\/strong> \u017dakanjski (Ozalj, 130), Mali Bukovec <\/strong>(Ludbreg, 942; Zlatar, 262), Nova Bukovica<\/strong> (Slatina, 1.070), Predbukovje<\/strong>(Ivanec, 250), Veliki Bukovec<\/strong> (Zlatar, 410; Ludbreg, 250), \u0160pi\u0161i\u0107 Bukovica<\/strong> (Virovitica, 1.866).<\/p>\n

Drugi \u010dlan ekonima imenica gora<\/strong> ima vi\u0161e zna\u010denja:<\/p>\n

    \n
  1. brdo, brijeg<\/strong>,<\/li>\n
  2. velika \u0161uma<\/strong> i<\/li>\n
  3. vinograd.<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

    Upravo je stoga u Zagorju uobi\u010dajen naziv za vinograde gorice<\/strong> (vinograd raste gore, na gori, na brdu, a ne dolje u dolini). Imenica gora ozna\u010dava i planinu<\/strong>, obi\u010dno srednje visine (Zagreba\u010dka gora) ili pak ono \u0161to je neko\u0107 ozna\u010davala imenica gvozd, dakle \u0161uma,\u00a0 \u0161umoviti predio<\/strong> (Petrova gora, nekada\u0161nji Gvozd).<\/p>\n

    Bosansko-hercegova\u010dka ekonimija obiluje s ekonima koji sadr\u017ee imenicu gora: Gora <\/strong>(Kakanj, Vogo\u0161\u0107a), Bukova Gora<\/strong> (Tomislavgrad), Donja Vratna Gora, Gornja Vratna Gora<\/strong> (Konjic), Gu\u010da Gora<\/strong>(Kakanj), Popr\u017eena Gora<\/strong> (Kakanj),\u00a0 Ra\u0161ka Gora (Mostar), Stara Gora<\/strong> (Rogatica), Velja Gora<\/strong> (Trebinje), Goranci<\/strong> (Mostar), Gorani <\/strong>(Konjic, Visoko), Goransko Polje<\/strong> (Konjic).<\/p>\n

    U Hrvatskoj postoji \u010dak 30 naselja u kojima je u osnovi imenica gora: Gora<\/strong> (Petrinja, 287), Brezova Gora<\/strong> (Vara\u017edin, 91), Duga Gora<\/strong> (Karlovac, 114), Gora Glu\u0161i\u0107i (<\/strong>Labin, 30), Gora Ko\u0161ni\u010dka<\/strong> (Krapina 116), Gora Veterni\u010dka<\/strong> (Zlatar, 283), Janja Gora<\/strong> (Pla\u0161ki, 118), Mala Babina Gora<\/strong> (Pakrac, 9),\u00a0 Mala Gora<\/strong> (Pregrada, 200), Petrova Gora<\/strong> (Zlatar, 480), Pozla Gora<\/strong> (Metkovi\u0107, 64), Ravna Gora<\/strong> (Delnice, 1.869), Slavagora <\/strong>(Samobor, 83), Srednja Gora<\/strong> (\u010cabar, 83), Velika Babina Gora<\/strong> (Pakrac, 94), Velika Gora<\/strong> (Pregrada, 125; Sveti Ivan Zelina, 81), Vinagora <\/strong>(Pregrada, 62), \u017delezna Gora<\/strong> (Me\u0111imurje, 501), Gora\u010di<\/strong> (\u010cabar, 127), Goranec <\/strong>(Zagreb, 412), Gorani<\/strong> (Delnice, 1), Gorenci<\/strong> (Vrbovsko, 57), Podgora<\/strong> (Makarska, 1.534, Ston, 33; Zagorje, 42), Podgora Krapinska<\/strong> (Krapina, 521), Podgora Turkovska<\/strong> (Delnice, 10), Podgora\u010d<\/strong> (Na\u0161ice, 956), Podgorani <\/strong>(Delnice, bez stanovnika 2001. godine), Podgorci <\/strong>(486), Zagora <\/strong>(Opatija, 97), Krapina 107), Vrgorac<\/strong> (grad u Dalmatinskoj zagori, 2.188).<\/p>\n

    Dvanaest hrvatskih naselja nosi naziv Gorica: Gorica <\/strong>(Pore\u010d, Duga Resa, Pag, Podravina, Zadar), Gorica Jamni\u010dka <\/strong>(Pisarovina, 126), Gorica Lipni\u010dka <\/strong>(Karlovac, 22), Gorica Mihole\u010dka <\/strong>(Kri\u017eevci, 52),\u00a0 Gorica Skradska <\/strong>(Delnice, 4),\u00a0 Gorica Svetojanska <\/strong>(Jastrebarsko, 17), Gorica Valpova\u010dka\u00a0 <\/strong>(Beli\u0161\u0107e, 186), Velika Gorica <\/strong>(Zagreb, 33.339); Gorice su dvije<\/strong> (Nova Gradi\u0161ka, 166; \u0160ibenik, 14).\u00a0<\/strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n

    Podgora je naziv \u0161est naselja u Hrvatskoj <\/strong>(Makarska, Stubica, Dubrovnik, Klanjec, Krapina, Delnice).<\/p>\n

    O etimologiji naziva Bukova Gora ima i druk\u010dijih mi\u0161ljenja<\/strong>. Primjerice I. Drmi\u0107, iako ne odbacuje mogu\u0107nost nastanka od\u00a0 izvedenica imenice bukva, iznosi i\u00a0 jo\u0161 jednu\u00a0 mogu\u0107nost, ali prethodno ustvrdiv\u0161i da se ne zna da je ikada oko dana\u0161nje Bukove Gore rasla bukova \u0161uma, pa stoga nastanak tog ekonima treba tra\u017eiti drugdje. Da tom tvrdnjom nije ni\u0161ta dokazano, svjedo\u010di podsje\u0107anje da na 820 kilometara \u010detvornih, koliko zauzima podru\u010dje s nazivom Bukovica u sjevernoj Dalmaciji,<\/strong> danas nema ni bukovih ni bilokakvih drugih \u0161uma, \u0161to ne zna\u010di da ih nekad nije itekako bilo. \u010covjek i stvara i razara!!! Evo tog Drmi\u0107eva tuma\u010denja: \u201e\u2026 ime sela Bukova Gora dolazi od ilirske rije\u010di buk koja zna\u010di kruh. <\/strong>Budu\u0107i da se mo\u017ee donekle naslutiti mogu\u0107nost postojanja benediktinskog samostana sjeverozapadno od Bukove Gore, kraj dana\u0161njeg jezera, na \u0161to upu\u0107uju neki ostaci, a i samo\u00a0 ime mjesta \u201eManastirina,\u201c\u00a0 mo\u017eemo povezati genezu toponima Bukova Gora s benediktincima koji su tu imali svoj mlin. U mlinu su mljeli \u017eito uz \u0161um kamenih kola i tako opskrbljivali ljude bra\u0161nom i kruhom (buk).\u201c<\/p>\n

    Bukovu Goru kao zasebno naselje u svom popisu bosansko-hercegova\u010dkih Hrvata katolika 1741\/1742. godine bilje\u017ei biskup fra Pavo Dragi\u0107evi\u0107, a samo dvadeset i pet godine kasnije u popisu njegova nasljednika biskupa fra Marijana Bogdanovi\u0107a Bukova je Gora najve\u0107e selo na duvanjskom dijelu Bu\u0161kog blata. \u010cini se da je tada pod nazivom Bukova gora sadr\u017eano cijelo podru\u010dje dana\u0161nje \u017eupe Ra\u0161eljke.<\/p>\n

    Dakako, Bukovu Goru u \u0160ematizmu Hercegova\u010dke franjeva\u010dke provincije spominje i 1867. godine i fra Petar Bakula.<\/p>\n

     <\/p>\n

    Izvor: Ante Ivankovi\u0107: Zemljopisini nazivi duvanjskog podru\u010dja<\/em>, 2006.<\/p>\n

    Foto: www.panoramio.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Dvo\u010dlani ekonim se sastoji od pridjeva posvojnog u \u017eenskom rodu bukova i imenice gora. Prvi \u010dlan pridjev posvojni bukova izveden je od imenice bukva, naziva listopadnog drveta (Fagus) iz porodice bukava (Fagaceae), \u010dijih desetak vrsta raste na podru\u010dju sjevernog umjerenog … pro\u010ditajte vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1601,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"kt_blocks_editor_width":"","footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1600"}],"collection":[{"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1600"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1600\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1602,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1600\/revisions\/1602"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1601"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1600"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1600"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1600"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}