{"id":118181,"date":"2025-06-17T07:46:21","date_gmt":"2025-06-17T05:46:21","guid":{"rendered":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/?p=118181"},"modified":"2025-06-14T07:46:24","modified_gmt":"2025-06-14T05:46:24","slug":"zemljopisni-nazivi-duvanjskog-podrucja-duvno-3","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/zemljopisni-nazivi-duvanjskog-podrucja-duvno-3\/","title":{"rendered":"ZEMLJOPISNI NAZIVI DUVANJSKOG PODRU\u010cJA: Duvno"},"content":{"rendered":"

Toponim Duvno danas vi\u0161e ne ozna\u010duje najve\u0107e naselje na Duvanjskom polju, <\/strong>koje je po drugi put preimenovano u Tomislavgrad; ne ozna\u010duje ni nekada\u0161nju op\u0107inu Duvno, koja je voljom birokracije postala op\u0107ina Tomislavgrad; stari je povijesni naziv Duvno ostao jo\u0161 u Duvanjskom polju<\/strong> (u narodnoj pjesmi i  u Ka\u010di\u0107a: Duvno, polje ravno), a mudra Katoli\u010dka crkva ostavila je slu\u017ebeni naziv \u017eupa Duvno, iako duvanjski fratri vjerojatno iz pragmati\u010dnih razloga pi\u0161u  \u017dupni ured Tomislavgrad. <\/span><\/p>\n

Dakako, ovo nije ni mjesto ni vrijeme da se odre\u0111ujemo prema Duvnu naspram Tomislavgradu, ali smo na strani onih koji dr\u017ee da Duvnjaci nisu mo\u017eda ni svjesni \u0161to gube potiskivanjem prastarog imena Duvno i uvo\u0111enjem novih naziva, kao \u0161to je neko\u0107 bio \u017dupanjac a danas Tomislavgrad. Najednostavnije – Duvno se mora sa\u010duvati, jer je to najstariji naziv tog dijela hrvatskih etni\u010dkih prostora, mnogo stariji i od Hrvata na tom podru\u010dju.<\/strong> <\/strong><\/span><\/p>\n

Naziv Duvno<\/strong>, dakako, u razli\u010ditim oblicima, zabilje\u017eeno je jo\u0161 u Starom vijeku. Starogr\u010dki geograf Strabon iz Amaseje na Pontu (63 \u2013 19. godine prije Krista) u svom djelu Geografija, koje se sastoji od 17 knjiga, zapisao je: \u201e Delmion\u2026 pedion melaoboton\u201c (Delminij\u2026 polje za ispa\u0161u ovaca).<\/strong> <\/span><\/p>\n

Rimski povjesni\u010dar gr\u010dkog podrijetla Apijan iz II. stolje\u0107a u djelu \u201eRimska povijest\u201c, koja ima 24 toma, u dijelu gdje su obra\u0111eni krajevi od Rimljana osvojenog Ilirika spominje i Delminij kao \u201e\u010dvrst grad na visoku polo\u017eaju\u201c <\/strong>(vjerojatno na brdu Lib, koje se nalazi iznad Kongore i Bor\u010dana). <\/span><\/p>\n

\u0160panjolski biskup Izidor Seviljski, koji je \u017eivio na prijelazu iz VI. u VII. stolje\u0107e, \u201esmatra da ime Dalmacija potje\u010de od naziva najve\u0107eg grada iste provincije.\u201c Crkvene izvore, u kojima se u \u010dak dvadesetak ina\u010dica spominje Duvanjska biskupija i njezini biskupi, obradili su povjesni\u010dari fra Dominik Mandi\u0107 i dr. Nada Klai\u0107. Iz njihovih istra\u017eivanja saznajemo da su najvrjednije podatke o Duvnu ostavili Spli\u0107anin Toma Arci\u0111akon (oko 1200. do 1268. godine) u svom kapitalnom djelu Historia Salonitana i bezimeni sve\u0107enik Barske nadbiskupije (oko polovice 12. stolje\u0107a) u znamenitom Ljetopisu popa Dukljanina.<\/strong> <\/span><\/p>\n

I u srednjovjekovnim izvorima bosanske provinijencije vi\u0161e se puta u raznim prigodama, po\u010dev\u0161i od 1325. do 1444. godine spominje Duvno, naj\u010de\u0161\u0107e kao kraj ili pak \u017eupa, kao i istaknuti Duvnjaci tog vremena.U razdoblju turske vladavine Duvno se najvi\u0161e spominje kao nahija Duvno,<\/strong> a kao naselje (grad) prvi se put spominje 1615\/1616. godine kao \u017dupanj Potok<\/strong>, \u0161to je, ustvari daleki odjek vremena kad su u Duvnu (\u017dupanjcu) stolovali hrvatski \u017eupani. I kasnije \u0107e se Duvno kao primjerice u vrijeme Austro-Ugarske Carevine zvati  \u017dupanjac.<\/strong> <\/strong><\/span><\/p>\n

U tuma\u010denju zna\u010denja ilirskog naziva Duvna Delminij (Delminium) znanstvenici se ne sla\u017eu<\/strong>. Neki polaze od \u010dinjenice da se ilirsko pleme, kojeg su pripadnici nastanjivali dana\u0161nje duvanjsko, ali i mnogo \u0161ire podru\u010dje, zvali Delmati ili Dalmati i da je po njima nazvana ilirska pokrajina Dalmacija i njezin najve\u0107i i glavni grad Delminium. Oni smatraju da je u osnovi naziva Delmat, Delminium i Dalmacija ilirska imenica del(m)e, \u0161to zna\u010di ovca,<\/strong> pa su Delmati ov\u010dari, pastiri \u0161to se bave ovcama, da je Delminum Ov\u010darevo ili ov\u010dji pa\u0161njak, a Dalmacija zemlja ov\u010dara. <\/span><\/p>\n

Drugi pak dr\u017ee da se Deliminum izvodi od mno\u017einskog oblika djelm ili djelmat imenice djal, djale, \u0161to na albanskom jeziku zna\u010di junak<\/strong>. Prema tome Delmati ili Dalmati su junaci, a Dalmacija zemlja junaka. <\/strong><\/span><\/p>\n

Tre\u0107i toponim Delminium dovode u vezu s ilirskom imenicom dala (gr\u010dki dolos), \u0161to je u naj\u0161irem zna\u010denju dolina,<\/strong> pa su Delmati stanovnici doline, dakle Doljani. Svoje tvrdnje podupiru pojmovima: duma\u010da (duboka dolina), duman (duboka draga), Duman (toponim na livanjskom podru\u010dju). <\/strong><\/span><\/p>\n

Kako je o ilirsko-rimskog Delminiuma nastalo hrvatsko Duvno?<\/strong> Najprije je sufiks \u2013ium i zamijenjen s \u201eo\u201c, jer je Delminium bio, ne samo naselje, ve\u0107 i podru\u010dje, kraj i naro\u010dito polje. Dakle, nastaju oblici Delmno odnosno Dl6mno, Dl’mno, koje se susre\u0107u u srednjovjekovnim ispravama hrvatskog predznaka, kao \u0161to je primjerice 1395 godine \u201eKoliane na Dl’mni (Kolo u (na( Duvnu.\u201c Zamjenom \u201eel\u201c odnosno vokalnog \u201el\u201c nastaje Dumno, koje se uz tursku ina\u010dicu Dumne, \u010desto susre\u0107e u djelima Duvnjaka fra Ivana An\u010di\u0107a (Lipa pokraj Duvna 1624 \u2013 Ancona 1685), koji sebe naziva Dumljaninom (Dumnjaninom), a svoj jezik (ikavica \u0161tokavskog narje\u010dja s podosta \u010dakavskih primjesa) jezikom dumanskim. Potom se dogodilo da je razjedna\u010divanjem dvaju nosnih suglasnika \u201emn\u201c nastala skupina \u201evn\u201c (isto onako kako se dogodilo s imenicom gumno, guvno), pa je od Dumna nastalo Duvno. Vjerojatno je na to utjecala i sintagma \u201eDuvno \u2013 zlatno guvno\u201c, \u010dime je nagla\u0161avana \u017eitorodnost Duvanjskog polja. <\/span><\/p>\n

Umjesto zaklju\u010dka izra\u017eavam potpuno slaganje s razmi\u0161ljanjima R. Dodiga, koji o svemu ovome izrekao i sljede\u0107u misao: \u201eStoga je za onomasti\u010dara, koji smatra da su toponimi iznimno va\u017eni kulturni i povijesni svjedoci za svaki narod, \u0161teta \u0161to se tiho gubi naziv Duvno.\u201c<\/strong> <\/strong><\/span><\/p>\n

Tekst: Ante Ivankovi\u0107: Zemljopisni nazivi duvanjskog podru\u010dja<\/em>, 2006.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Toponim Duvno danas vi\u0161e ne ozna\u010duje najve\u0107e naselje na Duvanjskom polju, koje je po drugi put preimenovano u Tomislavgrad; ne ozna\u010duje ni nekada\u0161nju op\u0107inu Duvno, koja je voljom birokracije postala op\u0107ina Tomislavgrad; stari je povijesni naziv Duvno ostao jo\u0161 u Duvanjskom polju (u … pro\u010ditajte vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":31,"featured_media":118182,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"kt_blocks_editor_width":"","footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/118181"}],"collection":[{"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/31"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=118181"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/118181\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":157715,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/118181\/revisions\/157715"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/118182"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=118181"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=118181"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=118181"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}