{"id":102391,"date":"2020-09-26T16:30:29","date_gmt":"2020-09-26T14:30:29","guid":{"rendered":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/?p=102391"},"modified":"2020-09-27T16:30:38","modified_gmt":"2020-09-27T14:30:38","slug":"naglaseni-i-nenaglaseni-oblici-glagola-biti","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/naglaseni-i-nenaglaseni-oblici-glagola-biti\/","title":{"rendered":"NAGLA\u0160ENI I NENAGLA\u0160ENI OBLICI GLAGOLA BITI"},"content":{"rendered":"

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0U osnovnoj \u0161koli \u0111aci u\u010de da u standardnome hrvatskom jeziku postoje nagla\u0161eni i nenagla\u0161eni oblici glagola biti<\/em>. Nagla\u0161eni su oblici:jesam, jesi, jest, jesmo, jeste, jesu<\/em>, a nenagla\u0161eni:sam, si, je, smo, ste, su. <\/em>Premda je pravilo posve jasno i jednostavno, ono se danas kr\u0161i u dvostruku smislu:(1) uno\u0161enjem u hrvatski standardni jezik hrvatskih regionalnih posebnosti (\u201eJe, on je to u\u010dinio\u201c.); (2) uno\u0161enjem jednog oblika svojstvena srpskome standardnom jeziku (\u201eJeste, on je to u\u010dinio\u201c; \u201eOno \u0161to sam htio re\u0107i, jeste to …\u201c). U hrvatskome standardnom jeziku nije mjesto ni spomenutu hrvatskom regionalizmu, ni navedenu srbizmu. Po hrvatskom standardu re\u010denica ne mo\u017ee po\u010dinjati nenagla\u0161enim oblikom (enklitikom) je <\/em>pa bi navedena re\u010dinica trebala\u00a0 glasiti:\u201cJest, <\/em>on je to u\u010dinio\u201c; ili, jo\u0161 bolje,\u201cDa, <\/em>on je to u\u010dinio\u201c. Budu\u0107i da je oblik jeste<\/em> (Vi jeste<\/em> radili, ali niste zaradili.) drugo lice mno\u017eine glagola biti, u hrvatskome standardnom jeziku tre\u0107e lice jednine glasi samo on jest<\/strong>, <\/em>a ne on jeste!<\/em> Prema tomu, umjesto: Jeste, <\/em>on je to u\u010dinio, treba: Jest, on je to u\u010dinio. Umjesto:\u201cOno \u0161to sam htio re\u0107i, jeste to …, treba: \u201cOno \u0161to sam htio re\u0107i, jest <\/em>to …\u201c Ili, ako se ispravi sintakti\u010dki galicizam, re\u010denica bi glasila:\u201cHtio sam re\u0107i upravo to da …\u201c<\/span><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Dakle, nije utje\u0161no da se u 2017. godini vra\u0107amo regionalizaciji hrvatskoga standardnog jezika, ali ni dobrovoljnoj serbizaciji u Saboru, nakon svih onih napora koji su ulo\u017eeni prije \u0161ezdesetak godina u borbu za sociolingvisti\u010dku posebnost hrvatskog jezika, bez obzira na novo\u0161tokavsku zajedni\u010dku jezi\u010dnu podlogu. Stoga je neobi\u010dna ona nedavna deklaracija (2017.godine) nekih nivinara i kulturnih djelatnika iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske o jedinstvu i jednoti standardnih jezika u tim \u010detirima sada\u0161njim dr\u017eavama. U suvremenoj lingvistici tri su kriterija o jezi\u010dnome identitetu:(1) jezi\u010dno podrijetlo;(2) jezi\u010dna struktura ili gramatika;(3) sociolingvisti\u010dki kriterij. Kada se, primjerice, ta tri kriterija primjene na hrvatski i francuski jezik, rije\u010d je o dva posebna jezika po sva tri navedena kriterija. Kada se pak primijene na hrvatski standardni jezik i srpski standardni jezik, po prva dva kriterija rije\u010d je o jednome jeziku (metajeziku, komparatisti\u010dkoj apstrakciji), a po tre\u0107emu, sociolingvisti\u010dkome kriteriju o dva konkretna jezika. To isto vrijedi i za bo\u0161nja\u010dki standardni jezik i crnogorski standardni jezik. Zagreba\u010dka je lingvisti\u010dka \u0161kola to dobro razlikovala, ne dovode\u0107i nikad u pitanje prva dva kriterija, a nagla\u0161avaju\u0107i uva\u017eavanje sociolingvisti\u010dkog kriterija, \u0161to velikosrpski jezi\u010dni unitaristi nikad nisu priznavali, pa ni ona \u201ebelosvetska\u201c njihova sljedbenica, \u0161to se glasala najprije iz Kutine, a danas iz Berlina.<\/span><\/p>\n

\nIz (jo\u0161) neobjavljene knjige \u201eJezi\u010dne nedoumice i stranputice\u201c pok. Marka Kova\u010devi\u0107a<\/span><\/h3>\n

odabrao Ante \u0160arac<\/span><\/h3>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0U osnovnoj \u0161koli \u0111aci u\u010de da u standardnome hrvatskom jeziku postoje nagla\u0161eni i nenagla\u0161eni oblici glagola biti. Nagla\u0161eni su oblici:jesam, jesi, jest, jesmo, jeste, jesu, a nenagla\u0161eni:sam, si, je, smo, ste, su. Premda je pravilo posve jasno i jednostavno, ono … pro\u010ditajte vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":31,"featured_media":102392,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"kt_blocks_editor_width":"","footnotes":""},"categories":[26],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/102391"}],"collection":[{"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/31"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=102391"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/102391\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":102393,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/102391\/revisions\/102393"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/102392"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=102391"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=102391"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=102391"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}