{"id":101287,"date":"2020-09-30T05:57:27","date_gmt":"2020-09-30T03:57:27","guid":{"rendered":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/?p=101287"},"modified":"2020-08-21T19:58:53","modified_gmt":"2020-08-21T17:58:53","slug":"pobijeni-franjevci-fra-leo-petrovic-1883-1945","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/pobijeni-franjevci-fra-leo-petrovic-1883-1945\/","title":{"rendered":"POBIJENI FRANJEVCI: fra Leo Petrovi\u0107 (1883.-1945.)"},"content":{"rendered":"

Godine 1945. po\u010delo je novo prijelomno razdoblje svjetske povijesti koje je progutalo cijeli nara\u0161taj Hrvata nestalih pod no\u017eem komunisti\u010dkih ubojica. A mjesec svibanj iste godine pretvorio se u provaliju u kojoj su nestale bezbrojne tisu\u0107e hrvatskih rodoljuba, a tu\u0111inci preuzeli njihova mjesta i nad narodom provodili svoje sebi\u010dne hirove.\u00a0Hrvatska je postala strancu domovina,<\/em>\u00a0pi\u0161e A. G. Mato\u0161 u pjesmi\u00a0Iseljenici.<\/em><\/span><\/p>\n

Tada su zamrle pjesme po na\u0161im selja\u010dkim \u010detvrtima i na gradskim ulicama. Dok se svijet gubio u \u017eivotnoj neizvjesnosti, vjernici slomljena srca odlazili su u crkve mole\u0107i se Bogu za sinove, bra\u0107u, o\u010deve i mu\u017eeve koje je progutao mrak ljudske zlobe. A zapadni mo\u0107nici oglu\u0161i\u0161e se na vapaje poni\u017eenih i obespravljenih naroda u komunisti\u010dkom ropstvu. U takvim beznadnim okolnostima zamagljena pogleda u budu\u0107nost te\u0161ko se snalazio i fra Leo Petrovi\u0107, novoizabrani (1943.) provincijal Hercegova\u010dke franjeva\u010dke provincije.\u00a0<\/span><\/p>\n

Fra Leo (Grgo) ro\u0111en je 28. velja\u010de 1883. u Klobuku, u kr\u0161evitu i zemljom \u0161krtu hercegova\u010dkom kraju koji obiluje prirodnim vodama – Klobuk oplakuju rijeke Trebi\u017eat i\u00a0Klo<\/em>kun. \u010cetverorazrednu pu\u010dku \u0161kolu zavr\u0161io je u susjednim Veljacima i 1894. po\u0161ao u sjemeni\u0161te na \u0160iroki Brijeg, poznat kao budan \u010duvar davnih uspomena pro\u0161losti.\u00a0<\/span><\/p>\n

Prve dvije godine (1901. -1903.) bogoslovnih studija poha\u0111ao je u Mostaru i zavr\u0161ne godine bogoslovlja dovr\u0161io u Fribourgu (\u0160vicarska), gdje je 30. srpnja 1905. bio re\u0111en za sve\u0107enika. Na tamo\u0161njem je sveu\u010dili\u0161tu 31. sije\u010dnja 1908. promoviran za doktora teologije. Bio je prvi hercegova\u010dki franjevac koji se oboru\u017eao diplomom doktorata.\u00a0<\/span><\/p>\n

Vrativ\u0161i se u domovinu, gotovo je \u010detrdeset godina proveo u Mostaru zadu\u017een kao profesor na bogosloviji, gvardijan u mjesnom samostanu i konzultor (savjetnik), odnosno generalni vikar mostarskoga biskupa Alojzija Mi\u0161i\u0107a. Dnevno je putovao u fratarskom habitu iz samostana u biskupiju. Na putu je sretao ljude koji su ga uljudno pozdravljali jer su u njemu gledali oli\u010denje vjere i po\u0161tenja. Bio je srastao s Mostarom, tim simbolom smjese orijentalnog, pravoslavnog i zapadnog na\u010dina \u017eivota.\u00a0<\/span><\/p>\n

Iza njegova ozbiljna lica krilo se dobro\u0107udno srce spremno na usluge potrebnima i na pra\u0161tanje prekr\u0161iteljima zakona. Bio je \u010dovjek \u010dvrsta karaktera i odlu\u010dna stava u svim akcijama u slu\u017ebi mjesne biskupije i svoje franjeva\u010dke provincije. Unato\u010d tomu, zlobnici su ga sa \u0161estoricom njegove franjeva\u010dke bra\u0107e ubili 14. velja\u010de 1945. baciv\u0161i ga u hladnu vodu Neretve koja mu mrtvo tijelo nije nikada izbacila na povr\u0161inu. Od sedmorice hercegova\u010dkih franjevaca ba\u010denih u Neretvu samo je tijelo fra Rafe Prusine \u00bbisplivalo\u00ab na suho tlo, i to u blizini Zitomisli\u0107a. Neki ka\u017eu da je rije\u010d o Rodo\u010du. Tijeloje bilo povezano \u017eicom i mje\u0161tani su ga htjeli pokopati u grob. Ali \u010dim su komunisti za to saznali, uzeli su tijelo i ponovno ga bacili u rijeku. Po drugoj pri\u010di u Rodo\u010du su to uspjeli.\u00a0<\/span><\/p>\n

Fra Leo se bavio znanstvenim radom i povijesnim istra\u017eivanjima. Godine 1908. u Mostaru je tiskao svoju doktorsku disertaciju na latinskom jeziku, a posebnu brigu posvetio je starijoj hrvatskoj povijesti i pojavi kr\u0161\u0107anske vjerske sekte bogumila koji su u 12. i 13. stolje\u0107u djelovali na podru\u010dju Bosne. O toj je temi napisao knjigu pod naslovom\u00a0Krstjani<\/em>\u00a0bosanske crkve\u00a0<\/em>koja je 1953. tiskana u Sarajevu. Knjiga je izazvala \u017eivu reakciju me\u0111u povjesni\u010darima i znanstvenicima toga vremena.\u00a0<\/span><\/p>\n

Komunisti su ga ubili u 62. godini \u017eivota i povezana \u017eicom bacili u Neretvu. Tijelo mu je potonulo na dno rije\u010dnog korita, a rije\u010dni brzaci i vodene struje skloni\u0161e ga u tihi prikrajak gdje sniva vje\u010dan san. \u00bbGrob\u00ab mu oblije\u0107u jata srebrenih ribica i prislu\u0161kuju njegovu blizinu dok ga u duhu prati samo\u0107a samostana i ustra\u0161eni ostatci redovnika. Strah i nemir lebdjeli su u zraku dok je narod mra\u010dnim putovima srljao u ropstvo. I dok p\u0161eni\u010dno zrno umire u zemlji i\u00a0donosi<\/em>\u00a0obilan plod (Iv\u00a0<\/em>12,24), fra Leovo je tijelo zaronilo u dubinske vode rijeke i oplemenilo ih sveto\u0161\u0107u njegova \u017eivota i krvlju mu\u010deni\u0161tva.<\/span><\/p>\n

Izvor: \u010castimir Maji\u0107: U nebo zagledani<\/em>, 2011.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Godine 1945. po\u010delo je novo prijelomno razdoblje svjetske povijesti koje je progutalo cijeli nara\u0161taj Hrvata nestalih pod no\u017eem komunisti\u010dkih ubojica. A mjesec svibanj iste godine pretvorio se u provaliju u kojoj su nestale bezbrojne tisu\u0107e hrvatskih rodoljuba, a tu\u0111inci preuzeli … pro\u010ditajte vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":31,"featured_media":101288,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"kt_blocks_editor_width":"","footnotes":""},"categories":[48],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/101287"}],"collection":[{"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/31"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=101287"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/101287\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":101289,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/101287\/revisions\/101289"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/101288"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=101287"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=101287"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=101287"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}