U FRANJEVAČKOM MUZEJU OTVORENA JEDINSTVENA IZLOŽBA “DUVANJSKI PRASLON – DIV IZ PRETPOVIJESTI”

objavljeno u: NOVOSTI | 0

U prepunoj dvorani Franjevačkoga muzeja u Tomislavgradu večeras je održano predavanje a potom otvorena i jedinstvena izložba „Duvanjski praslon – div iz pretpovijesti“ na kojoj su prvi put javnosti prikazani rezultati dosadašnjih istraživanja ostataka praslona pronađenih u kamenolomu u Cebari u kolovozu 2011. godine.

Predavači su bili dr. sc. Hazim Hrvatović iz Federalnoga zavoda za geologiju, dr. sc. Jadranka Mauch-Lenardić iz Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i dr. sc. Ljerka Marjanac, također iz Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti, odnosno njegovoga Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara.

U glazbenom programu nastupio je fra Marin Karačić.

Na samome početku okupljene je pozdravio tomislavgradski gvardijan i voditelj Franjevačkoga muzeja fra Sretan Ćurčić koji je objasnio kako je sve započelo 15. kolovoza 2011. godine, kada je u kamenolomu u Cebari Vinko Ljubas Jablan pronašao “nešto što nije kamen, nije drvo, nešto između”. Nakon sedam dana objavio je da je to našao. Vrlo brzo, 1. rujna iste godine, općinski načelnik Ivan Vukadin imenovao je povjerenstvo za provedbu aktivnosti na analizi i pronalasku ostataka praslona (predsjednik Jozo Bagarić, te članovi Vinko Ljubas, Predrag Kelava, Vlado Tabak, Stipan Dilber i Denis Radoš) koje nastavlja obavještavati institucije i stručne osobe koje dolaze u Tomislavgrad. Jedan dio kostiju, oko 650 uzoraka, preko HAZU-a odlaze na analizu u Prirodoslovni muzej u Beču, otkuda su se vratili u proljeće 2018. sa službenom potvrdom kako se radi o praslonu i vremenu pliocena, prije 3 milijuna godina. Naglasio je kako je za današnju prigodu pripremljena je i knjiga i multidimenzionalna izložba koja obuhvaća 25 kostiju praslona, tri slike i osam informacijskih plakata, dva touch screena i bioramu koju je vrhunski napravio akademski kipar Ilija Skočibušić.

Dr. Hazim Hrvatović, ravnatelj Federalnog zavoda za geologiju je poželio da ova izložba bude uspješna ali i osnova za jedan veliki kulturni, ne samo znanstveni projekt koji će se nadograđivati u narednom razdoblju. U nastavku je govorio o bogatoj i zanimljivoj geologiji područja Tomislavgrada.

Sedimentologinja dr. sc. Ljerka Marjanac je kazala kako je neizmjerno zahvalna što je postala dio ove prekrasne geološke priče i kako se nada da ćemo zaštititi svoju geološku baštinu koja može imati znanstveno, obrazovno i estetsko značenje i geoturistički značaj na kojoj se može usmjeriti razvoj našega kraja, koji može postati geološki geopark, koji povezuje povijesnu baštinu, kulturnu ali se temelji na prirodnoj baštini i koji nalazi načina kako privući javnost i razvoji posebnu granu turizma koja se naziv geo(loški) turizam. Geopark je zaštićeno područje, muzej na otvorenom a ljudi koji tu žive su čuvari geološke raznolikosti. To je znanost, radost i na kraju i korist, zaključila je na kraju dr. Marjanac.

Nazočnima se potom obratila paleontologinja dr. sc. Jadranka Mauch-Lenardić za koju je u najavi fra Sretan Ćurčić kazao kako je, uz Vinka Ljubasa, najviše doprinijela za cijeli projekt. Bavi se paleontologijom proboscida, surlaša u koju spadaju slonovi i ostale životinje. Nalazište u Cebari je najvjerojatnije nekada bio spelološki objekt, možda nekada čak i ponor kroz koji je prolazila voda i tako unosila životinje koje su s vremenom postale fosilni ostatci. Najčešće se radi o pronalascima sitnih ostatcima zuba i kostiju. Po kruni zuba se mogu prepoznati vrste životinja. Većina pronalazaka iz Cebare definirana je kao rod Anancus arvernensis odnosno praslon. Bio je visok do 3 metra, imali su kratke, zdepaste noge ali duge kljove, dužine i do 4 metra, sa specifičnim zubima. Živjeli su u šumama koje su bujale, bilo je toplo. Koncem pliocena promijenila se klima, koja je postajala hladnija i suša. Šume su nestajale, nastale su stepe, travnata područja i ovim životnijima to nije odgovaralo, nisu se mogle brzo priviknuti i one su nestale a dolazi vrijeme mamuta. Na kraju obraćanja dr. Mauch-Lenardić uputila je zahvalu svima koji su do sada bili uključeni u cijeli projekt i izložbu proglasila otvorenom.  

Iz dvorane u Franjevačkom muzeju svi su potom prešli u samostansku  dvoranu u kojoj je postavljena sama izložba. Budući da nije bilo dozvoljeno fotografiranje pozivamo sve da dođu u Tomislavgrad i svakako je pogledaju jer je ova izložba jedinstvena na ovim područjima. Vrijeme koje je pred nama će pokazati što sve ovo može značiti u razvoju našega kraja u budućnosti.

Odgovori