Danas na duvanjskom području Vučemili žive u Oplećanima (5 obitelji, 21 član) i Tomislavgradu (5, 26).
Još jedno prezime koje u osnovi ima modificirani oblik imenice vuk, što je vrlo čest slučaj u stočarskim krajevima.
Starinom su iz Oplećana, koji su svojedobno bili zaselak mnogo poznatijeg Vedašića. Tu je u popisu bosanskohercegovačkih Hrvata katolika 1741/42. godine biskup fra Pavo Dragićević zabilježio 8-članu obitelj Joze Vučemilovića (Josephus Vucemilovich).
Godine 1768. godine biskup fra Marijan Bogdanović u Oplećanima bilježi obitelj Bože Vučemilovića sa 7 članova.
Vučemilovića je bilo znatno više krajem 17. stoljeća na duvanjskom području, jer ih je relativno mnogo odselilo 1687. godine u Cetinsku krajinu, ali ih se našlo dovoljno za popunjavanje tek oslobođene Imotske krajine.
“Kad se stvarao zemljišnik Imotske krajine 1725. godine “Jela Vučemilović s 5 čeljadi dobila je kuću u Glavini uz Ćerluku i 10 kanapa zemlje. Marko Vučemilović s 3 čeljadi dobio je vrt u Imotskom i 6 kanapa zemlje. Prvo krštenje u matici krštenih župe Imotski zapisano je 1736. godine. Napravili su kuću u Imotskom i tu se kasnije nastanili, po Marku su nazvani Markići. Vučemilovići u Vrlici su potomci spomenute Jele. “U Cisti vlada mišljenje da su (Vučemili-op.A.I.) najstarije starosjedilačko pleme. Možda je to nadimak nekog drugog plemena. “
S vremenom su se pripadnici ovog roda s duvanjskog područja odlučili za kraću inačicu prezimena – Vučemil, a u Cetinskoj krajini za malo drukčiji oblik – Vučemilo.
Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.