DUVANJSKA PREZIMENA: Miloši

objavljeno u: DUVANJSKA PREZIMENA | 0

Danas na duvanjskom području Miloši žive u Crvenicama (l8 obitelji, 86 članova) i Tomislavgradu (1, 6).

Miloši ili Miloševići su drevni hercegovački rod, čije je postojanje potvrđeno u 14. stoljeću. Daleki predak Miloša je Viganj Milošević koji se 1404. godine zauvijek smirio na svojoj baštini u Kočerinu pokraj Širokog Briga. Na njegovom nadgrobniku epitaf, ustvari krsni list rodaMiloša, ispisan je bosančicom i hercegovačkim ikavskim govorom, a postavljen je na ulazu u župni ured crkve Svetog Franje u Kočerinu.

U latiničnoj transkripciji izgleda ovako: “+ Va ime oca i sina i duha Svet(a)go. Amin! Se (ovdje) leži Vig(a)n Milošević. Služi banu Stipanu i kralu T(vrt)ku, i kralu Dabiši, i kralici Grubi, i kralu Ostoji. I u to vrime dojde, i svadi se Ostoja kral s Hercegom i z Bosn(o)m i na Ugare po(dj)e Ostoja. To vrime mene Vigna doide kon ‘čina i legoh na svom plemenitom pod Kočerinom. I molu vas, ne nastupite na me! Ja s(a)m bil kako vi (j)este, a vi ćete biti kako (j)esam ja. ”

Prekinutu nit postojanja roda Miloš (ević)a u povijesnim ispravama za sada nastavljamo pisanim tragom iz 1726. godine iz istočne Hercegovine, s područja Trebinjske biskupije. Naime, tada je sa sofijskim nadbiskupom Markom Andrijaševićem protjeran iz Bugarske i svećenik misionar Petar Milošević Ivanov. Da bi bio imenovan za misionara trebalo mu je najmanje desetak godina svećeničkog staža i 35 godina života, a to znači da je rođen oko 1690. godine; a ako je njegov otac Ivan Milošević pri sinovu rođenju imao 25 godina, onda se prekinuta nit postojanja roda Miloševića može nastaviti s 1665. godinom. Ova je grana Miloševića dala još dva svećenika: Petra Miloševića Jurina i njegova bratića Juru Miloševića, koje možemo pratiti kao kapelane i župnike u župama Trebinja i Hrasno od 1779. do 1884.

Miloš(ević)e ponovo susrećemo 1741/42. godine u popisu bosanskohercegovačkih Hrvata katolika biskupa fra Pave Dragićevića koji je tada na zapadnohercegovačkom području zatekao 5 obitelji i 55 osoba s prezimenom Miloš odnosno Milošević: u Grudama 14-člana Franina i 11-člana Petrova obitelj rabe kraću inačicu prezimena Miloš (Miloss), a ostale 3 dužu inačicu Milošević (Milossevich) – 14-člana obitelj Mate Miloševićai S-člano domaćinstvo udovice Helene; u Tepčićima pokraj Čitluka obitava 11-člana obitelj Andrije Miloševića, vjerojatno pretka današnjih brotnjanskih Miloša.

U vrijeme popisa biskupa fra Marijana Bogdanovića 1768. godine Miloši se javljaju i na duvanjskom području: u Crvenicama živi obitelj Mate sa 7 članova, a u Bukovici je 8-člano domaćinstvo njegova imenjaka Mate Miloša. Na grudskom i čitlučkom području sve je više pripadnika ovoga roda. U Grudama dom ima 29-člana obitelj Frane Miloševića i 2S-člano domaćinstvo Ivana Miloševića, a u Tepčićima obitavaju dvije Miloševića obitelji – Jakovljeva s 9 i Ivanova sa 7 duša.

U Imotskoj krajini Miloše možemo pratiti od 1744. godine kada se u Stanju duša župe Vrdol (danas župa Biokovska) spominje 7-člana obitelj Andrije Miloševića. “Predaja tvrdi da su staro pleme koje je živjelo u brdu i polju u Tihaljini.”” Predaja nije pouzdana jer Miloši nisu nikada živjeli u Tihaljini već u Grudama, pa su u Župu Biokovsku, gdje i sada žive njihovipotomci, mogli doseliti iz Gruda.

Što se pak tiče Miloševića iz Cetinske krajine, njih možemo pratiti kroz cijelo 18. stoljeće, a karakteristični su po brojnim nadimcima: Arnaut, Sladoje, Arnaut-Sladoje, Kavain, Maleš, Vezilić. Primjerice Filip Milošević rečeni Vezilić spominje se 1766. godine kao ađutant colunela za sanitetsku službu, a Mate Milošević Vezilić obavlja 1790. godine dužnost ekonoma obitelji Caralipeo-Despotović iz Omiša, koja je imala velike posjede na sinjskom području. Njihovi potomci danas žive u gradu Sinju.

Pripadnici roda Miloša u 18. stoljeću zabilježeni su u okolici Travnika, Kraljeve Sutiske, Banja Luke, te naročito na derventsko-plehanskom području. Tako primjerice u maticama župe Plehan 1769. godine upisan je Šimun Miloš i njegova supruga Lucija rođena Kolaković “od Posušja”, a 1790. godine u selu Kuline upisani su kao doseljenici Marko Miloš i njegova žena Kata Leventić “iz Drinovaca”.

Danas Miloši i Miloševići hrvatske nacionalnosti i katoličke vjeroispovijesti žive u gotovo svim dijelovima kako Bosne i Hercegovine tako i Hrvatske. Dakako, različita su krvnog podrijetla.

 

Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.