Danas na duvanjskom području živi samo jedna osoba s prezimenom Marijanović (u Tomislavgradu).
Nisu istog krvnog podrijetla, jer su nastali od različitih rodova. Jedna je grana nastala od starog roda Spuževića iz Krivodola pokraj Mostara, a drugi od Vukovića sa Studenca, u Imotskoj krajini. I od Marijanovića su nastajali novi rodovi: Marijanovići iz grada Livna se od 1849. godine pišu kao Tadići’; Marijanovići, što su polovicom 19. stoljeća doselili iz okolice Širokog Briga u Odžak pokraj Kupresa, promijenili su prezime u Ravančić.
Za livanjsku granu Marijanovića ne znamo kako su se ranije zvali ili su možda starosjedilački livanjski rod. U popisu biskupa fra Pave Dragićevića 1741/42. godine u Zastinju je zabilježena 19-člana obitelj radije Marijanovića (Thadeus Marianovich), a u dvama “spojenim” selima Lipa-Čuklić 6-člano domaćinstvo Andrije Marijanovića.
Godine 1768. u vrijeme popisa biskupa fra Marijana Bogdanovića, Marijanovići obitavaju: u Kablićima 14-člana obitelj Andrije Marijanovića s 14 članova, a u gradu su Livnu tada dvije Marijanovića kuće: Franina s 10 i Grgurova sa 7 ukućana.
Iza Drugog svjetskog rata u Tomislavgradu je živjelo nekoliko Marijanovića obitelji, a bili su podrijetlom s livanjskog područja.
Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.