DUVANJSKA PREZIMENA: Braovci

objavljeno u: DUVANJSKA PREZIMENA | 0

Na duvanjskom području Braovci danas žive u Stipanićima (8 obitelji, 39 članova), Renićima (Kazaginac) i Šujici (2, 9).

 

S jezičnog stanovišta ovo prezime u osnovi ima imenicu brav, što znači grlo sitne stoke (ovca i koza), a i nastalo je u sredini gdje se od uzgoja brava živjelo i preživljavalo u stočarima nesklonim vremenima. Ovu pretpostavku potkrepljuje i današnje prezime Bravić u Tijarici, odakle je podrijetlom barem dio duvanjskih Braovaca, kao i prezime Bravac (u izvorniku Bravaz), zabilježeno’ 1741. godine u Grabovici. Bravac je nastalo kao i nazivi za mnoge domaće životinje: telac, ždrijebac, pijevac, prasac, jarac, janjac, pulac, mazgac, itd. Ovome treba dodati i prezime Bra(h)ović, zabilježeno u 17. stoljeću u Cetinskoj krajini (Čaporice, Gardun). Oblik Braovac nastao je od Bravov+ac, kao što su nastala slična prezimena Bilinovac, Gotovac, Pokrovac, Jelovac, Jovanovac, Buhovac, itd.

 

Ako su Braovci u Renićima “doseljenici iz Tijarice, gdje i danas imaju svojih rođaka'”, onda oni pripadaju onim duvanjskim rodovima koji su najprije odselili sa svoje starine, najviše zbog turskog zuluma, da bi se kasnije njihovi potomci vratili u krajeve gdje su im svojedobno živjeli pradjedovi.

 

Biskup je fra Pavo Dragićević 1741/42. godine zabilježio dvije obitelji roda Braovac, ali s nešto modificiranim prezimenima, što se može objasniti svojevrsnim kaosom u tadašnjoj hrvatskoj ortografiji: 9-članu obitelj, koje se glavar zove Paulus Bravaz, što treba čitati kao Pavo Bravac (Braovac), te također 9-članu obitelj, čiji je domaćin zapisan kao Antonius Barovaz, što valja čitati Barovac (Braovac).

 

Da smo u pravu potvrđuje popis biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. godine. Tada je glavar 26-člane obitelji iz Bukove Gore upisan kao Domnus Braovaz, gdje nema dvojbe oko čitanja, dakle Domin Braovac. U ovom popisu postoji i 4-člana obitelj, čiji je domaćin upisan kao Nicolaus Bravocevich, što treba čitati kao Bravočević. Smatram da je samo riječ o dužoj inačici prezimena Braovac.

 

U Cetinskoj krajini pisani tragovi su ostali o Brahovićima (Braovićima) na Gardunu 1691. te 1725. godine, ali i u Čaporicarna, gdje su obitelji s tim prezimenom pripadale banderiji Marka Stasića; o Bravićima u Tijarici 1725. godine; o Braočićima – 28. kolovoza 1763. godine u Docu Donjem je zabilježen neki Braočić, koji ometa korištenje livada seljacima banderije Petra Akrapa-Sučića iz Biska.

 

Dakle, sve ovo upućuje da su duvanjski Braovci povratnici s područja Tijarice u Reniće (Kazaginac), a kasnije i u Stipaniće.

 

U maticama krštenih stare župe Grabovice javljaju se 15. Veljače 1831. godine, kad je upisano rođenje Marka Braovca sina Joze i majke Ruže rođene Knezović.

 

Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.

Foto: Internet